Tala Fou - O ai na faia mea faigaluega ta'aloga

O ai na faia mea tau ta'aloga

O le amataga o ta'aloga e mafai ona toe fo'i mai i Eleni anamua. Ae o le nationalism o loʻo faʻaosoina le tulaʻi mai o taʻaloga faʻaonaponei mai le Napoleonic Wars i le Soviet era.
Tagata le lavalava o lo'o fa'amalositino i piazza. leoleo malosi i le faapaiaga a Aperaamo Lincoln. O tupulaga laiti o lo'o tula'i a'e mai le 'ele'ele i se fa'ai'uga fa'atete'e ma oso. O nei ata e le'o fa'afuase'i - o vaega uma ia o tala fa'asolopito.
Faatasi ai ma le tulai mai o tagata taaalo e pei o Simone Biles ma Kohei Uchimura, ua avea le taaloga ma se tasi o mea e sili ona pele i le Olimipeka. O ta'aloga e le'i aofia ai i taimi uma fa'a le tutusa po'o le paleni fa'alava - o ta'aloga muamua na aofia ai gaioiga e pei o le a'ea'e maea ma le sasau o ma'a. Ae i lona suiga mai tu ma aga faa-Eleni anamua i ta'aloga Olimipeka fa'aonaponei, o ta'aloga e masani lava ona feso'ota'i ma le fa'amaualuga ma le fa'asinomaga o le atunu'u.
O tagata ta'aalo Eleni anamua sa masani ona fa'ata'ita'i a latou tomai fa'atama'ita'i i le le lavalava. O nei tagata ta'aloga anamua sa toleniina o latou tino mo taua.

 

Amataga o Ta'aloga

O le taaloga na afua mai i Eleni anamua. I Eleni anamua, na faia ai e tama talavou ni toleniga malolosi faaletino ma faalemafaufau mo taua. O le upu e sau mai le Eleni gymnos, "le lavalava" - apt, talu ai na aʻoaʻoina alii talavou e le lavalava, faia faʻamalositino, siʻi le mamafa ma tauva le tasi i le isi i luga o le fola.
Mo tagata Eleni, o le faamalositino ma le aʻoaʻoina sa o faatasi. E tusa ai ma le faamatalaga a le tusitala o tala faasolopito o taaloga o R. Scott Kretchmar, o faletaalo na aʻoaʻoina ai alii talavou Eleni o “nofoaga autu o sikolasipi ma suʻesuʻega”—o nofoaga tutotonu lea na aʻoaʻoina ai alii talavou i le itu faaletino ma le atamai. Na tusi le faifilosofia Eleni o le senituri lona fā T.L.M. o Aristotle, “O le aʻoaʻoina o le tino e tatau ona muamua atu i le aʻoaʻoina o le mafaufau.”
Ae o taʻaloga, e pei ona tatou iloa i aso nei, na sau mai se isi faʻalavelave faʻapitoa o le atamai ma felafolafoaiga vevela: 18 ma 19 senituri Europa. O i inā, e pei o Eleni anamua, o le malosi faaletino sa vaaia o se vaega tāua o le sitiseni ma le lotonuu. O sosaiete ta'aloga ta'uta'ua o lena vaitau na tu'ufa'atasia uma ai le tolu.
O Friedrich Ludwig Jahn, o se fitafita muamua a Prussia, sa lotovaivai i le faatoilaloina o lona atunuu i lima o Napoleon. Na ia faia se ituaiga o taʻaloga e taʻua o Turnen, lea na ia talitonu o le a toe faʻafouina lona atunuu.
O le sa avea muamua ma fitafita Prussian Friedrich Ludwig Jahn - mulimuli ane lauiloa o le "Tama o Ta'aloga" - na taliaina le filosofia a le Enlightenment era o le faamaualuga ma le aʻoga.
Ina ua uma ona osofaʻia Prussia e Farani, na manatu Jahn i le faatoilaloina o Siamani o se faalumaina o le atunuu.
Ina ia siitia lona atunuu ma tuufaatasia le autalavou, na ia liliu atu i le malosi faaletino. Na faia e Jahn se faiga o ta'aloga e ta'ua o le "Turner" ma na ia faia ni meafaigaluega fou mo ana tamaiti a'oga, e aofia ai le pa fa'alua, fa'amau le tutusa, fa'alava paleni, ma le tu o le solofanua.
Na fatuina e Jahn ni faamalositino tumau, e aofia ai le vault ma le paleni ave, lea na faia e ona soo i Turner Festivals i le salafa o le atunuu. O ata o tamaitai mai le Hannoversche Musterturnschule o loʻo faʻaalia i le tausamiga i Cologne i le 1928.

 

 

Fa'afefea ona fa'atupuina e le Nationalism le Si'itia o Ta'aloga

I le amataga o le senituri lona 19, na fetufaaʻi ai e i latou na mulimuli iā Jahn (ua taʻua o “Turners”) manatu e uiga i gaoioiga e pei o taʻaloga faaonaponei i aai i Siamani. Sa latou aʻoaʻoina o latou tomai i le paʻu paleni ma le solofanua pommel, aʻe apefaʻi, mama, oso umi, ma isi gaoioiga, aʻo faia uma taʻaloga taʻaloga tetele.
I le Turner Festival, latou te fefaʻasoaaʻi manatu, tauva i taʻaloga, ma talanoaina faiga faʻapolokiki. I le aluga o tausaga, sa latou aumaia o latou manatu e uiga i filosofia, aʻoaʻoga, ma le malosi i le Iunaite Setete, ma o latou kalapu taʻaloga na avea ma nofoaga autu taua i totonu o le atunuu.
Na avea foi Turner ma malosiaga faaupufai i Amerika. E toʻatele na tuua lo latou atunuu ona o lo latou tetee i pulega tautupu a Siamani ma moomoo mo le saʻolotoga. O le iʻuga, o nisi o Turners na avea ma tagata faʻaumatia ma lagolagoina Aperaamo Lincoln.
E lua kamupani a Turners na saunia le puipuiga mo Peresitene Lincoln i lana uluai faapaiaga, ma na faia foi e Turners a latou lava pulega i le autau a Union.
I le taimi nei, na aliaʻe mai ai se isi lotu faa-Europa e taulaʻi atu i le malosi o le tino i Prague i le ogatotonu o le 19 senituri. E pei o le Turners, o le Sokol movement na aofia ai le au tagatanuu oe na talitonu o le tele-faamaopoopo calisthenics o le a tuufaatasia ai tagata Czech.
O le Sokol movement na avea ma faʻalapotopotoga sili ona lauiloa i Siekisolovakia, ma o ana faʻamalositino e aofia ai faʻamau faʻataʻitaʻi, faʻamau faʻataʻatia, ma faiga masani o le fola.
O Nadia Comăneci o Romania na avea ma tama'ita'i ta'aloga muamua na sikoa 10 atoatoa i le Olimipeka i le 1976. O le tagata taalo e 14 tausaga le matua o loʻo faʻaalia le oso maualuga i luga o le tasi vae i le taimi o le fola o le fola i lena tausaga.

 

Ta'aloga i le Olimipeka

A'o fa'atupula'ia le ta'uta'ua o Turner ma Sokol, na atili ai ona ta'uta'ua ta'aloga. E oo atu i le 1881, ua faatupulaia le fiafia faavaomalo i ta'aloga, ma na fanau ai le International Gymnastics Federation.
I le taimi muamua o Ta'aloga Olimipeka fa'aonaponei i le 1896, o ta'aloga o se tasi lea o mea fa'amalosia mo le fa'avae o Pierre de Coubertin.
E to’a 71 ali’i na tauva i ta’aloga e valu, e aofia ai le a’e i maea. E le o se mea e ofo ai, na manumalo ai Siamani i pine uma, ma manumalo ai i auro e lima, tolu siliva ma le apamemea e lua. Na sosoo ai ma Eleni ma pine e ono, ae na o le tolu na manumalo ai Suitiselani.
I tausaga na soso'o ai, na faasolosolo malie lava ona avea ta'aloga ma ta'aloga fa'atasi ai ma sikoa ma fa'atauvaga. O ta'aloga ua vaevaeina i ni vaega se lua: ta'aloga fa'ata'ita'i, lea e aofia ai vault, fa'amau le tutusa, fa'amau paleni, solofanua pommel, mama fa'amau, pa fa'alava, fa'alava ma fola; ma ta'aloga fati, lea e aofia ai masini e pei o mama, polo ma lipine. I le 1928, na tauva ai tamaitai i ta'aloga o le Olimipeka mo le taimi muamua.
I aso nei, o Simone Biles o le Iunaite Setete o le taʻaloga sili ona teuteuina i le talafaasolopito. O ana galuega mataina na faaosofia ai le maofa ma le mimita o le atunuu, e aofia ai lana taʻaloga i le 2016 Summer Olympics i Rio de Janeiro, lea na ia manumalo ai i le fa auro ma le tasi pine apamemea.

Fa'aleaga.

O ta'aloga e fa'amalosia ai le lotogatasi o le atunu'u ma fa'amanatu le tino atoatoa. Ae ua totogia e tagata taaalo se tau maualuga mo lea mea. O le aʻoaʻiga e faʻamalosia e taʻaloga e mafai ona faigofie ona taʻitaʻia i auala faʻaoga faʻamalosi, ma ua faitioina le taʻaloga ona o le fiafia i tagata laiti.
I le 2016, na molia ai le fomaʻi o le US Gymnastics team Larry Nassar i le faʻaleagaina o tamaiti. I masina na sosoo ai, na faʻaalia ai e se faʻalavelave le lalolagi i tua o taʻaloga, faʻaalia ai se aganuu o upu, lagona, faʻaletino, faʻafeusuaiga ma le faʻatoʻilaloina.
E silia ma le 150 tama ta’aloga na molimau i le fofogaina o le fa’asalaga a Nassar, lea na fa’asala i le 60 tausaga i le falepuipui feterale i le 2017.

Tu ma aga.

O ta'aloga e le o toe avea ma vaega o se fa'alapotopotoga fa'apolokiki lautele e lagolagoina le fa'alotonuu ma le so'ofa'atasi. Ae o lona lauiloa ma lona sao i le faamaualuga o le atunuu o loo faaauau pea.
O David Clay Large, o se uso sinia i le Center for European Studies i le Iunivesite o Kalefonia, Berkeley, na tusia i le tusi talaaga (Faiga Faʻavae i Fafo), "I le iuga, o le mea tonu lea o le Olimipeka."
Na ia tusia, "O nei mea ua taʻua o le 'cosmopolitan' faʻamanatuga manuia saʻo ona latou te faʻaalia mea o loʻo latou taumafai e faʻaogaina: o lagona sili ona taua o le lalolagi."

  • Muamua:
  • Sosoo ai:

  • Lomitusi:
    Taimi meli: Mati-28-2025